Dobrodošli!
Welcome!

Kada pristupite Mapi, klikom na pin učitava se naziv priče, a putem opcije "pročtaj više" učitavate tačku. Svaki kraj grada ima svoju boju pina.

When you access the Map, clicking on the pin opens the name of the story and by clicking on “read more” will open information on that spot.

Ukoliko želite da preslušavate priče bez korišćenja mapa, pređite na odeljak "TAČKE".

If you want to listen to the stories without going through the Map, go to "SPOTS".

Poslednje postavljena tačka, označena je znakom (NOVO).

The latest spots are marked (NEW).

Za Vaš uređaj postoji android aplikacija Zvučna mapa Beograda. Da li želite da je instalirate?

A Belgrade Sound Map app is available for your mobile device. Install now?

Čemu su sve koristli laguma

To su bila vrlo intersantna dvorišta, sad ne znam koliko je ostalo, nisam zalazio. Ja sam kao dete ulazio u sva ta dvorišta. To je znači bilo dvorište uđete kroz neki prolaz uđete u dvorište onda to ima, kao i ova kuća u krug su neki stanovi, česma u dvorištu, čak su nekim dvorištima pošto su tu bili radnici koji su radili utovar bili i šine za neka kolica na točkovima da se tu ugura i izgura neka roba tim šinama, koja je dolazila sa brodova da se skladišti. A šta je opet interesantno iz tih dvorišta, ponekih, ja se sad ne sećam iz kog, mene je vodio onaj Boba gluvonemi, tad sam se ja prepao, u lagume. I dan danas ima tih laguma. Znači mi smo ušli i jedva smo izašli iz tog laguma. Ja sam se toliko uplašio i više nikad nisam hteo da uđem. To je bilo strašno. Znači i dan danas se iz nekih dvorišta može ući u te lagume. Ja se više i ne sećam, meni su pričali, dođu sa broda istovaraju robu, raznosači raznose, tu su se pravile i pijace, veletrgovina se obavljala, dalje se to raznosilo... ali ovo je bio neki urbani deo koji je bio trgovački, a šta sam hteo još da kažem, ja nema nažalost kod sebe, ali samo sto posto siguran, postoji jedan zapis, vrlo interesantan, koji sam ja čuvao u kabinetu dok sam radio i da li mi je ostao tamo ili ne... Naredba jedna Obrenovića gde kaže svi zanati, to je baš vezano i za buku, koji su u Savamali i koji prave buku, nalaže im se da se isele na Terazije ili dalje u periferiju.
  • Večita borba sa bukom
  • Miroslav Savić
  • U kraju u kojem se živelo od trgovine stovarišta robe bila su nasušna potreba. Kako je veliki deo te robe bio kvarljiv, valjalo ga je držati na hladnom i tamnom mestu. No, zidati podrume uz samu reku nije bilo preporučljivo pa su stoga u ovom kraju dubljeni lagumi. Ovaj posao bio je isplativ jer su u pitanju meke krečnjačke stene koje se drobe pod prstima pa za posao nije trebala velika snaga niti ikakva posebna oprema. U lagumima su najčešće držani hrana i piće, pre svega vino, ali i led koji je zimi lomljen i izvlačen sa Save da bi u tople dane bio prodavan gostioničarima da u svojim podrumima rashlađuju piće. Za dugačke lagume koji su se prostirali duboko pod zemljom važno je bilo i provetravanje pa su kopači morali da smisle i otvore za dovod vazduha koje i danas vidimo kako ponegde strše nad tlom. U prvom delu Karađorđeve ulice (do Brankovog mosta) sve kuće koje se naslanjaju na breg imaju veće ili manje lagume. Većina ih je kopana u XIX veku, mada su verovatno neki tada samo proširivani. I mnoge zgrade u ovom kraju umesto klasičnih podruma imaju hodnike i prostorije izdubljene u mekoj steni.