Dobrodošli!
Welcome!

Kada pristupite Mapi, klikom na pin učitava se naziv priče, a putem opcije "pročtaj više" učitavate tačku. Svaki kraj grada ima svoju boju pina.

When you access the Map, clicking on the pin opens the name of the story and by clicking on “read more” will open information on that spot.

Ukoliko želite da preslušavate priče bez korišćenja mapa, pređite na odeljak "TAČKE".

If you want to listen to the stories without going through the Map, go to "SPOTS".

Poslednje postavljena tačka, označena je znakom (NOVO).

The latest spots are marked (NEW).

Za Vaš uređaj postoji android aplikacija Zvučna mapa Beograda. Da li želite da je instalirate?

A Belgrade Sound Map app is available for your mobile device. Install now?

Svakodnevica u Geozavodu

Ja sam ulazila kao u dvor, kao u crkvu. Sećam se vremena kad su se nosile one dugačke suknje, ja ono kao da sam princeza... ono bukvalno dvor. To je bilo ono kako ih zovu trokrako stepnište, na sredini veliko stepenište pa onda ide levo i desno stepenište pa se onda gore ovako penje, ali to sve mermer onda neke figure velike neke devojke koje drže svetiljke, to je sve bilo božanstveno, isto one pličoce prelepe, ja sam to samo u onim starim filmovima takve pločice i radijatore viđala. Radijatori su bili sve ručno rađeni, veliki radijatori, oni ogromni ovako široki, tučani, ali sve rezbareni, sa onim šaram sa ornamentima, božanstveno je bilo. Sve je bilo božanstveno... to je u stvari rađeno to je bila banka, kao prvo to je rađeno za banku, ta zgrada ima trezore, jedan ili dva ja ne znam. I imala je veliku šalter salu, ta šalter sala postoji i sada ali su bila predivna vrata, staklena vrata, ta vrata više ne postoje, kako se to zove kad su vrata iscrtana. I kad otvorite vrata ona šalter sala božanstvena i unutra daktilobiro u moje vreme, pun daktilo biro je tada Geozavod bio jedinstven i bio je jedan daktilo biro i posle te OUR-i te odeljenja onda počinje odvajnje , pa su se onda i daktilografiknje rasturile, a tad kad sam došla bile su sve tu, recimo njih dvadeset i one sve starinske mašine to je bilo božanstveno, pa ond računske mašine one stare po kancelarijama... sve je bilo starinsko kad sam ja došla, na kraju sam završila na kompjuteru, zadnje četiri godine sam radila na kompjuteru na unosu podataka o bušotinam i uopšte svrstavanje. Inače sa crtala fantastično, retko ko piše kaligrafiju, mislim vi možete da naučite da crtate i da pišete pomoću šablona, ali ja sam pisala kaligrafiju što retko ko piše, tako da sam. Bila me tražila i vojska da pišem kaligrafiju za njih.
  • Dvor, crkva ili OUR-i i odeljenja?
  • Geozavod, Karađorđeva 48
  • Ljiljana Kaurović
  • „Beogradska zadruga za međusobno pomaganje i štednju“ nastala je 1882. godine i za samo deceniju rada pod upravom veštog Đorđa Vajferta izrasla je u najznačajniji novčani zavod u Kraljevini Srbiji. Brzi rast sredstava i ugleda Zadruga je odlučila da ovaploti u svojoj novoj palati. Za mesto je odabrana Savamala, kako zbog svoje žive trgovine tako i zbog volje predsedavajućeg bankinog upravnog odbora, Luke Ćelovića, čija se kuća nalazila prekoputa otkupljenog zemljišta. Gradnja je započeta 1905. po planovima već afirmisanog arhitektonskog dvojca Andra Stevanović – Nikola Nestorović. Velelepna palata, sa izuzetno bogatom dekoracijom u mešavini neo-baroka i novih tendencija koje su stizale iz Pariza, otvorena je septembra 1907. godine u prisutstvu mnogih uglednih zvanica na čelu sa samim kraljem Petrom I. Iako joj je palata oštećena u oba Svetska rata, Beogradska zadruga nastavila je svoje uspešno poslovanje sve do 1941. godine kada je stavljena pod komesarsku upravu. Svoje postojanje završila je 1945. kada njenu zgradu počinje da koristi preduzeće „Jugonafta“. Od 1950. pa do 2006. ovde je bio smešten Geološko-geofizički zavod (popularno zvan „Geozavod“). Izgled palate delimično je izmenjen 1950-ih zatvaranjem i zaziđivanjem prodavnica u prizemlju, dogradnjom niskog trećeg sprata i uklanjanjem kubeta na krajevima krila.